O Egiptu se sanja, o njemu se čita i gleda na ekranima, no tek kada zakoračite na njegovo tlo shvatite koliko su sve slike bile nedostatne. Egipat se ne promatra, Egipat se doživljava. Uvuče se pod kožu već u prvim trenucima i ondje ostaje.
Naše putovanje započelo je u Kairu, u gotovo simboličnom trenutku, nedugo nakon otvaranja novog Velikog egipatskog muzeja. Kao da nas je povijest sama dočekala raširenih ruku. Riječ je o najvećem muzeju na svijetu posvećenom jednoj civilizaciji, s više od 136 tisuća eksponata koji pričaju priču staru tisućljećima.
Među njima posebno mjesto zauzima zlatna maska faraona Tutankamona, ikonični artefakt težak 10,23 kilograma čistog zlata, kao i cjelokupno blago iz njegove grobnice, zlatno prijestolje, sarkofazi, ritualne posude i osobni predmeti mladog faraona. Pred tom zbirkom vrijeme gubi značenje.
Drugi dan vodi nas na visoravan Gize. Piramide i Velika sfinga stoje ondje kao da prkose samom vremenu. A onda trenutak koji se pamti cijeli život: rijetka prilika za ulazak u Keopsovu piramidu.
Uspon kroz uske kamene prolaze vodi do Velike galerije, a na samom vrhu nalazi se sarkofag u kojem je nekoć počivala mumija faraona Keopsa. Teško je opisati osjećaj stajanja na tom mjestu, mješavinu strahopoštovanja, ponosa i gotovo dječje sreće.
Keopsova piramida, najveća i najstarija među egipatskim piramidama, jedino je sačuvano antičko svjetsko čudo. Sa svojom izvornom visinom od 146 metara bila je najviša građevina na svijetu punih 3.800 godina. U njezinoj sjeni bdije Velika sfinga, tihi čuvar pustinjskih tajni. Već prvi koraci među drevnim spomenicima vraćaju vas tisućama godina unatrag.Iz Kaira letimo prema Luxoru, gdje započinje krstarenje Nilom. Prije ukrcaja obilazimo grad izrastao na ruševinama antičke Tebe, koju su stari Egipćani nazivali Ipet-Isut – „najsavršenije od svih mjesta“
U njegovu srcu nalazi se hram u Karnaku, najveći vjerski kompleks starog Egipta, danas pod zaštitom UNESCO-a. Šuma monumentalnih stupova, hijeroglifi koji pripovijedaju priče bogova i ljudi te Amonov hram s golemom statuom Ramzesa II., jednog od najmoćnijih faraona, ostavljaju bez daha. Sve djeluje golemo, snažno i zadivljujuće očuvano.
Luxor napuštamo u sumrak. Osvijetljeni hram u zalasku sunca, nekoć središte svetih procesija, prizor je koji se duboko ureže u pamćenje.
Hramovi, stupovi, grobnice, hijeroglifi… sve je barem tisuću puta snažnije i impresivnije nego na fotografijama. Jedno je sigurno: Egipat nisu samo piramide. One su tek uvod. No Egipat nije samo kamen i povijest. Egipat je život.
Dolazimo u Aswan, onaj isti Aswan u kojem je Poirot rješavao „Smrt na Nilu“. Tradicionalnim brodićem plovimo Nilom, promatrajući istu obalu i iste kuće koje su nekad inspirirale Agathu Christie. Plovimo uz hotel u kojem je pisala, jašemo deve između Nila i Sahare, ulazimo u nubijsko selo poput putnika iz nekog drugog vremena.
Bili smo gosti u nubijskoj kući, tetovirali se kanom, pili pravi čaj od hibiskusa. Slijedi vožnja Nilom u zalazak sunca, velika asuanska brana i jezero Nasser, najveće umjetno jezero na svijetu, stvarano punih sedam godina.
Jedan od onih doživljaja koji se pamte cijeli život bio je i let balonom iznad Nila te izlazak sunca iznad Luxora. Prizor koji oduzima dah.
Slijedi Dolina kraljeva, mjesto vječne tišine s 63 grobnice. Najpoznatija među njima je grobnica faraona Tutankamona, jedina netaknuta faraonska grobnica, koju je 1922. otkrio Howard Carter.
Obilazimo kraljevske grobnice i hram-grobnicu Hatšepsut, prve žene u povijesti koja je vladala kao faraon, snažne, vizionarske i jedne od najvećih graditeljica starog Egipta.
U Edfuu se kočijama vozimo do hrama boga sokola Horusa, čiji su zidovi prekriveni savršeno očuvanim hijeroglifima.
Plovidba se nastavlja prema Kom Ombu, gdje posjećujemo hram s reljefom Kleopatre i vidimo mumificirane krokodile. Opuštamo se na brodu uz lokalne delicije i doživljavamo jedan od najneobičnijih šopinga na svijetu.
Trgovci iz barki bacaju vrećice s robom na palubu, cjenkanje se odvija na daljinu, a novac leti natrag. Navečer slijedi galabeya party. Mi plešemo, a brod tiho plovi Nilom.
A onda Abu Simbel. Prizor koji nadilazi riječi. Veliki hram posvećen Suncu i hram božice Hathor monumentalni su dokaz moći i genijalnosti staroegipatske civilizacije.
Dva puta godišnje, 22. veljače i 22. listopada, Sunce prodire do unutrašnjosti hrama i obasjava kipove Ramzesa II. i bogova. Drugi hram posvećen je njegovoj voljenoj Nefertari, za koju je Ramzes govorio da Sunce sja zbog njezine ljepote. Oba su hrama preseljena kamen po kamen kako ih jezero ne bi potopilo nakon izgradnje Velike brane. Usred Sahare stajemo na kavu, usred ničega, a ima sve.
Povratak u Kairo vodi nas kroz Memfis, prvu prijestolnicu ujedinjenog Egipta, i Sakkaru, gdje stoji najstarija stepenasta piramida na svijetu, sagrađena prije više od 4.400 godina.
To je trenutak u kojem povijest prestaje biti lekcija, a postaje iskustvo. Nekropola Sakkare otkriva razvoj egipatske pogrebne arhitekture, od nastaba plemića do faraonskih piramida. Vrhunac je bio ulazak u grobnicu Ptahotepa, suca iz 5. dinastije, inače zatvorenu za javnost, koju je egiptolog Khaled Osman otvorio isključivo za našu malu grupu.
U starom dijelu Kaira posjećujemo koptsku crkvu Svetog Sergeja. Ispod njezina oltara nalazi se špilja u kojoj je, prema predaji, boravila Sveta Obitelj. Mjesto tišine, molitve i duboke simbolike.
Kairo je priča za sebe. Njegovi bazari prava su eksplozija boja, mirisa i zvukova. Šarene sitnice, začini i slastice nude autentičan uvid u svakodnevni život grada koji nikada ne spava.
Kairo je priča za sebe. Njegovi bazari prava su eksplozija boja, mirisa i zvukova. Šarene sitnice, začini i slastice nude autentičan uvid u svakodnevni život grada koji nikada ne spava.
Egipat ne osvaja glasno.
On vas osvoji tiho i ostane zauvijek.
Naš domaćin na ovom nezaboravnom putovanju bio je Khaled Osman iz Goshen Travela, čovjek koji Egipat ne pokazuje samo kao destinaciju, nego kao iskustvo koje se pamti cijeli život.
Egipat vas čeka.
I vrijedi svakog koraka.